Predstavljen nacrt Analize primjene nacionalnih programa u oblasti nauke i inovacija

Predstavljen nacrt Analize primjene nacionalnih programa u oblasti nauke i inovacija

Posted on Naučni karavan ka EU, Novosti

Na okruglom stolu “Crnogorska politika nauke i inovacija na EU putu” predstavljen je nacrt Analize primjene nacionalnih programa u oblasti nauke i inovacija.

Cilj dokumenta koji je obezbjeđivanja sveobuhvatne ali i sažete analize primjene nacionalnih programa u oblasti nauke i inovacija Crne Gore, a pomoći će pri kreiranju smjernica za njihovo unaprijeđenje u sinergiji sa međunarodnim programima i projektima saradnje.

Prof. dr Jovan Mirković iz Fondacije za promovisanje nauke PRONA istakao je da su na globalnom nivou dva faktora koja karakterišu stanje u ovom sektoru. Jedan je broj istraživača i kod nas je taj broj 685.

„Kako se ovaj sektor razvija u svijetu. Dok populacija raste 4,6 odsto godišnje, broj istraživača raste na globalnom nivou 13,7 odsto, što govori da se znatno više pojavljuju potrebe za naukom u svijetu. Dok je kod nas na milion stanovnika 685 istraživača u punom radnom vremenu, prosjek u svijetu je 1348 dok je u EU 4069 u SAD-u 4412 u Francuskoj 4715 u Njemačkoj 5212 dok je u Japanu taj broj 5331“, kaže Mirković.

Drugi parametar, dodaje Mirković, jeste ulaganje u nauku. On je na nivou svijeta 1,79 odsto od BDP-a. Po pitanju procenta prosjek u Evropi je 2,02 odsto u Americi 2,84 u Kini 2,19 u Australiji 1,87 u Indiji 0,65 u Japanu 3,26 u Brazil 1,26 u Francuskoj 2,2 u Izraelu 4,95 u Njemačkoj 3,09 dok je taj procenat kod nas između 0,3 i 0,5 odsto.

„To je jako malo, skoro zanemarljivo, što se može tumačiti i kao stav da ulaganje u nauku nije ni potrebno. Zaniljiva su još dva trenda na polju svjetske nauke. Jedan je intezivna internacionalizacija. Danas se pokazuje da je od svih radova u EU 46,5% sa internacionalnim učešćem. Taj rast internacionalizacije, dakle potrebe da se radi i stvara sa drugima vidi se i po procentima. Taj koeficijent internacionalizacije je 2011. bio 18,6%, 2015. godine 21,7 % dok je 2019. 23,5%.“ rekao je Mirković.

Dr Nina Radulović, autorka nacrta Analize istakla je da su na današnjem okruglom stolu uspjeli da okupe najreprezentativnije predstavnike crnogorske naučne zajednice iz različitih oblasti, od predstavnika STEM-a, prirodnih nauka pa do društvenih i svi su oni tu dali neko svoje viđenje i pogled na stvar.

Između ostalog prezentovan je i dokument koji se bazira na statističkim podacima, međutim suština je da kod nas statistika nije pouzdan kriterijum iz razloga što nije dovoljno ažurna i nije strukturisana da bi smo iz nje izvukli neke kvalitativne zaključke. Jako se puno se može zaključiti upravo iz ovakvih okupljanja kada ljudi koji se bave tom vrstom djelatnosti otvoreno govore o svojim problemima a izmeđuostalog govore i o primjerima neke dobre prakse“.

Ipak statistički pokazatelji kod nas kada je riječ o polju nauke nijesu reprezentativni a prvenstveno je poražavajuć podatak o broju mladih naučnika koji su mlađi od 25 godina.

„Govorimo o svega nekih dvadeset dvoje mladih ljudi što je krajnje nedovoljno. Mi smo danas zemlja koja je u 21. vijeku i zemlja u Evropi. Kada se ti statistički podaci uporede u odnosu na Region, Evropu i svijet oni su poražavajući. Što znači da mi uopšte ne razvijamo svoje društvo u pravcu kreativnosti i konkurentnosti nego se dugoročno projektujemo kao zemlja koja će i u perspektivi ostati uvozno zavisna a ukoliko će razmišljati o izvoznoj komponenti , onda će to biti ovi mladi ljudi jer oni objektivno nemaju prostora na domaćem terenu da do kraja izraze svoju kreativnost“ istakla je Radulović.

Ona je kao važno za primijetiti naglasila da jako puno imamo „istraživača“ iz oblasti društvenih i humanitarnih nauka, daleko više nego istraživača iz oblasti STEM-a a upitni su njihovi rezultati.

Prof. Anđelko Lojpur nekadašnji pregovarač za poglavlja 24 i 25 kazao je da je jako dobro da se razgovara o ovoj temi, jer dok god razgovaramo naćiće se i neko rješenje.

„Činjenica je da nauka dijeli sudbinu neke ekonomske situacije u kojoj se nalazi i Crna Gora ali svakako da neke stvari mogu da budu drugačije. Nisu to samo neka velika ulaganja, bitno je i koliko su institucije prihvatile spoznaju da je nauka sada zaista potrebnija nego ikada i da se po difoltu nameće kao jedan od razvojnih faktora jer se ona proizvodna funkcija potpuno restartovala“.

Lojpur je istakao da kada je riječ o manjim zemljama i slabije razvijenima, jedini prostor u kojem mogu tražiti šansu je prostor znanja koje se samo po sebi umnožava tako da na tom pravcu i u CG treba raditi i skrenuti pažnju donosiocima odluka da moraju više da uvažavaju naučne radnike.

Analiza se realizuje u okviru projekta “Naučni karavan ka EU – unapređenje naučne pismenosti mladih u Crnoj Gori“ koji je podržan u okviru programa „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert- Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova Vlade Crne Gore. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.